Europska unija mogla bi zadati još jedan udarac bankama i izdavačima kreditnih i debitnih kartica u namjeri da pomogne potrošačima i smanji provizije za transakcije. Kako donose britanski Financial Times i agencija Bloomberg, pozivajući se na nacrt plana Europske komisije u koji je list imao uvid, to izvršno tijelo EU želi ograničiti provizije koje grupe kao što su Visa i Mastercard uzimaju zbog procesiranja transakcija. Iako se ta svota naplaćuje prodavačima, na kraju troškove snosi potrošač. Prema tom prijedlogu, EK postavlja ograničenja od 0,2 posto za transakcije debitnim karticama i 0,3 posto kreditnim, što bi za posljedicu imalo smanjenje profita banaka od nekoliko milijardi eura. Ograničenja bi se prvo odnosila na prekogranične transakcije, a zatim i na domaće.
Europska unija mogla bi zadati još jedan udarac bankama i izdavačima kreditnih i debitnih kartica u namjeri da pomogne potrošačima i smanji provizije za transakcije.
Kako donose britanski Financial Times i agencija Bloomberg, pozivajući se na nacrt plana Europske komisije u koji je list imao uvid, to izvršno tijelo EU želi ograničiti provizije koje grupe kao što su Visa i Mastercard uzimaju zbog procesiranja transakcija. Iako se ta svota naplaćuje prodavačima, na kraju troškove snosi potrošač.
Prema tom prijedlogu, EK postavlja ograničenja od 0,2 posto za transakcije debitnim karticama i 0,3 posto kreditnim, što bi za posljedicu imalo smanjenje profita banaka od nekoliko milijardi eura. Ograničenja bi se prvo odnosila na prekogranične transakcije, a zatim i na domaće.
U EU su trenutno velike razlike u provizijama: za transakcije kreditnim karticama u prosjeku se u Francuskoj naplaćuje 0,5 posto, a u Njemačkoj čak 1,8 posto. Za debitne se pak kartice u Danskoj računa provizija od 0,1 posto, a u Poljskoj do 1,6.
Financial Times, pozivajući se na nacrt internog dokumenta Europske komisije, procjenjuje da bi ta mjera mogla smanjiti troškove transakcija, a time i profit banaka sa sadašnjih 4,8 milijardi eura na 2,5 milijardi za debitne kartice te sa 5,7 milijardi na 3,5 milijardi za kreditne kartice.
Prijedlog EK, koji je u nadležnosti povjerenika za financijske usluge Michaela Barniera, kao primjer uzima i nedavni dogovor s dvije najčešće kreditne kartice u EU, Visom Europe i Mastercardom.
Povjerenik EU za zaštitu potrošača, Neven Mimica, iako ova odluka nije izravno u njegovu resoru, naglasio je kako su povećanje količine informacija dostupne potrošačima i pomoć da dobiju što bolju vrijednost za novac i njegovi prioriteti. “Sljedeći tjedan Komisija će predložiti dva važna nacrta zakona kao dio nastojanja da se pojasne pravila plaćanja, uključujući i plaćanja kreditnim karticama, u cijeloj Europi. Podržavam napore povjerenika Barniera i potpredsjednika Almunije da se postojeća praksa inkorporira u EU zakon. Bolje informiranje o visini provizije koja se naplaćuje u takvim plaćanjima donijet će koristi i potrošačima i poduzećima”, rekao je Mimica.
Ova mjera, ako oživi - jer morat će proći dug proces suodlučivanja u EU, zamišljena je da bi se pomoglo potrošačima, no mnogi upozoravaju da će se banke sjetiti i pronaći druge načine kako eventualni gubitak, odnosno manji dobitak, prebaciti na teret potrošača, npr. povećanjem provizije za transakcije i usluge koje su trenutno niže. Uz smanjenje provizije koju bi zaračunavale na plaćanje karticama, banke bi mogle povećati cijene izdavanja kartica i plaćanja pretplate za njih.
Način na koji se obračunavaju provizije, tijekom financijskih transakcija ili pri plaćanju raznim karticama, nije uvijek lako razumljiv. Na teritoriju EU preko kartica se obavljaju transakcije od oko dvije tisuće milijardi eura, a samo u 2011. izdano je čak 727 milijuna bankovnih kartica, što je gotovo jedna i pol kartica po stanovniku EU. Čak 90 posto tržišta u EU imaju Visa i Mastercard. Prodavači plaćaju bankama oko 13 milijardi eura godišnje kao proviziju za transakcije, a čak 70% toga su međusobne provizije banaka.
Postoje krugovi u EU koji bi htjeli potpuno ukidanje provizija pri plaćanju bankovnim karticama. Komisijin prijedlog, koji je procurio u javnost, jedna je vrsta kompromisa jer će banke i dalje zarađivati.
Što to znači za nas?
1. Banke i kartične kuće uzimaju od trgovaca značajne provizije ako žele omogućiti kupcima da njihovu robu kupuju karticama
2. U Njemačkoj provizija na kartičnu transakciju iznosi 1,8 posto, a u Hrvatskoj i do 7 posto
3. Proviziju formalno plaćaju trgovci, a zapravo kupci jer trgovci u pravilu povećaju cijenu proizvoda i tako se naplate
4. Dio trgovaca automatski nudi 10 i više posto popusta ako se plaća gotovinom, a ne karticom
5. Kada se u Hrvatskoj naknada sa 7 posto smanji na 0,2 posto (što je maksimum koji će dopustiti EU), cijene proizvoda trebale bi znatno pasti